Kosta Hörmann ur. Različito. GZM. Sv. 3. 1894. Str. 541-542.
◊541
I ove godine pružila se našem muzeju prilika, da sudjeluje pri nekoliko znanstvenih kongresa.
I. Kongres za kršćansku arheologiju, koji minule godine nije mogao da bude zbog kolere, koja je u ono doba prijetila, sastao se ove godine od 21. do 24. augusta u Spljetu, te je onamo zemaljska vlada odaslala gosp. okružnog predstojnika dra. Franju baruna Mollinary-a, da zastupa zemaljski muzej, pošto je u ono vrijeme njegovo činovništvo bilo zaokupljeno radnjama pri sastanku arheologa i antropologa u Sarajevu, o kojemu izvještavamo na drugom mjestu ovog sveska. Rečeni izaslanik čitao je na kongresu u Spljetu oveću raspravu našeg urednika Koste Hörmanna o gragjevnim i umjetničkim spomenicima kršćanskog doba iz Bosne i Hercegovine.
Pri 25. zajedničkom kongresu njemačkog i bečkog antropološkog društva, držanom u Insbruku 24. do 30. augusta 1894. sudjelovaše od strane muzeja direktor Kosta Hörmann i pristav Franjo Fiala, te je prvi govorio o narodnim igrama i narodnom glumovanju u Bosni i Hercegovini, a pristav Fiala o ispitivanju gromila i gradina na Glasincu. Napokon je primarni ljekar dr. Leopold Glück, upravitelj antropološke muzejalne zbirke pri 66. sastanku prirodoslovaca i ljekara u Beču, koji je bio od 24. do 30. septembra čitao dvije rasprave, jednu pod naslovom: "Prilozi fizičkoj antropologiji španjolskih jevreja", a drugu o raširenju favusa (Kopfgrind, kraste po glavi) u ovamošnjeg naroda.
S ponosom bilježimo, da je rad bosansko-kercegovačkog zemaljskog muzeja i pri ovim kongresima stekao potpuno priznanje, a predavanja da su našla opće odobravanje.
Kad se u proljeće ove godine obaraše zidine stare manastirske zgrade u Kreševu našlo se u temelju refektorija bakrena posuda, a u njoj do 13 kilograma srebra kovana i nekovana. Novci bili su većinom austrijski talijeri i polutalijeri iz XVIII. vijeka. Zastupana su ova godišta:◊542
1727. 1 komad,
1737. 1 komad,
1738. 1 komad,
1743. 1 komad,
1751. 1 komad,
1753. 1 komad,
1754. 1 komad,
1756. 1 komad,
1757. 12 komada,
1758. 10 komada,
1759. 13 komada,
1760. 13 komada,
1761. 35 komada,
1762. 28 komada,
1763. 4 komada.
Osim toga bilo je 12 komada talijera njemačkog carstva, također iz XVIII. vijeka. Za svoju numizmatičku zbirku nabavio je muzej po jedan komad od svakog godišta.
◊541
Različito.
Bosansko-hercegovački zemaljski muzej na znanstvenim kongresima u godini 1894.
I ove godine pružila se našem muzeju prilika, da sudjeluje pri nekoliko znanstvenih kongresa.
I. Kongres za kršćansku arheologiju, koji minule godine nije mogao da bude zbog kolere, koja je u ono doba prijetila, sastao se ove godine od 21. do 24. augusta u Spljetu, te je onamo zemaljska vlada odaslala gosp. okružnog predstojnika dra. Franju baruna Mollinary-a, da zastupa zemaljski muzej, pošto je u ono vrijeme njegovo činovništvo bilo zaokupljeno radnjama pri sastanku arheologa i antropologa u Sarajevu, o kojemu izvještavamo na drugom mjestu ovog sveska. Rečeni izaslanik čitao je na kongresu u Spljetu oveću raspravu našeg urednika Koste Hörmanna o gragjevnim i umjetničkim spomenicima kršćanskog doba iz Bosne i Hercegovine.
Pri 25. zajedničkom kongresu njemačkog i bečkog antropološkog društva, držanom u Insbruku 24. do 30. augusta 1894. sudjelovaše od strane muzeja direktor Kosta Hörmann i pristav Franjo Fiala, te je prvi govorio o narodnim igrama i narodnom glumovanju u Bosni i Hercegovini, a pristav Fiala o ispitivanju gromila i gradina na Glasincu. Napokon je primarni ljekar dr. Leopold Glück, upravitelj antropološke muzejalne zbirke pri 66. sastanku prirodoslovaca i ljekara u Beču, koji je bio od 24. do 30. septembra čitao dvije rasprave, jednu pod naslovom: "Prilozi fizičkoj antropologiji španjolskih jevreja", a drugu o raširenju favusa (Kopfgrind, kraste po glavi) u ovamošnjeg naroda.
S ponosom bilježimo, da je rad bosansko-kercegovačkog zemaljskog muzeja i pri ovim kongresima stekao potpuno priznanje, a predavanja da su našla opće odobravanje.
Blago, nađeno u kreševskom manastiru.
Kad se u proljeće ove godine obaraše zidine stare manastirske zgrade u Kreševu našlo se u temelju refektorija bakrena posuda, a u njoj do 13 kilograma srebra kovana i nekovana. Novci bili su većinom austrijski talijeri i polutalijeri iz XVIII. vijeka. Zastupana su ova godišta:◊542
1727. 1 komad,
1737. 1 komad,
1738. 1 komad,
1743. 1 komad,
1751. 1 komad,
1753. 1 komad,
1754. 1 komad,
1756. 1 komad,
1757. 12 komada,
1758. 10 komada,
1759. 13 komada,
1760. 13 komada,
1761. 35 komada,
1762. 28 komada,
1763. 4 komada.
Osim toga bilo je 12 komada talijera njemačkog carstva, također iz XVIII. vijeka. Za svoju numizmatičku zbirku nabavio je muzej po jedan komad od svakog godišta.
