Kosta Hörmann ur. Mletački natpis iz Gabele u Hercegovini. GZM. Sv. 1. 1904. Str. 153-154.
◊153
Kad se u Gabeli godine 1899. crkvene razvaline iz doba mletačkog gospodstva preudešavahu za novu katoličku crkvu, našao je megjutim već preminuli župnik fra Dominik Šarac u patosu ove razvaline prvi monumenat mletačke epigrafike na zemljištu današnje Hercegovine. To je ploča od mekanog bijelog pješčenika, visoka 1.42, široka 0.785, debela 0.08 m, vertikalno◊154 prelomljena po sredini, a odlomljena gore s lijeve i dolje s desne strane. Natpisno je polje splošteno udubljeno, nije zaokvireno te se odozdo dosta jako lomi, tako da je već nestalo nekoliko pismena. Spram toga je ovdje u slici dodani faksimile natpisa, izragjen po otisku što ga je izradio g. Dr. K. Patsch 6. septembra 1900., potpuniji od originala, koji je iza smrti nalaznika fra Dominika Šarca došao u zbirku starina u franjevačkomu samostanu Humcu kod Ljubuškog. Mjeseca februara 1899. čitao je pokojni Šarac u jedanaestom retku još DAPATRIE, a u 12. retku MCDLXXX.
Sadržaj natpisa što ga ovdje iznosimo, pa i primjedbu uz ovaj tekst, blagoizvolio je uredništvu dostaviti gosp. sveučilišni profesor dr. K. Jireček u Beču.
Mlečani osvojiše Gabelu, stari Forum Narenti, Drijeva, 20. aprila 1694. te su ovo mjesto imali u svojem posjedu do godine 1718. Savremeni mletački historik Garzoni opisuje opširno ratovanje oko ovog mjesta u godini 1694. i podaje o njemu mnoge topografske podatke (I. 553). Datum ne može biti drugi nego MDCLXXXXVII., spram čega se je klesaru potkrala omaška.
Uredništvo.
◊153
Mletački natpis iz Gabele u Hercegovini.
Kad se u Gabeli godine 1899. crkvene razvaline iz doba mletačkog gospodstva preudešavahu za novu katoličku crkvu, našao je megjutim već preminuli župnik fra Dominik Šarac u patosu ove razvaline prvi monumenat mletačke epigrafike na zemljištu današnje Hercegovine. To je ploča od mekanog bijelog pješčenika, visoka 1.42, široka 0.785, debela 0.08 m, vertikalno◊154 prelomljena po sredini, a odlomljena gore s lijeve i dolje s desne strane. Natpisno je polje splošteno udubljeno, nije zaokvireno te se odozdo dosta jako lomi, tako da je već nestalo nekoliko pismena. Spram toga je ovdje u slici dodani faksimile natpisa, izragjen po otisku što ga je izradio g. Dr. K. Patsch 6. septembra 1900., potpuniji od originala, koji je iza smrti nalaznika fra Dominika Šarca došao u zbirku starina u franjevačkomu samostanu Humcu kod Ljubuškog. Mjeseca februara 1899. čitao je pokojni Šarac u jedanaestom retku još DAPATRIE, a u 12. retku MCDLXXX.
Sadržaj natpisa što ga ovdje iznosimo, pa i primjedbu uz ovaj tekst, blagoizvolio je uredništvu dostaviti gosp. sveučilišni profesor dr. K. Jireček u Beču.
| 1 | Dominici Diedo, patricii Ven- |
| eti, ossa hic iacet, qui pri- | |
| mus senatus decreto gra- | |
| tus huius arcis praefectus | |
| 5 | prima infantia usque ul- |
| timam senectam inter be- | |
| lli pericula inta[c]tus et i- | |
| n Crete e[t] in Pelopone[n]si | |
| eque terrestribus mar- | |
| 10 | itimis copi[is o]ptime sem- |
| per re...... patrie n- | |
| atus, obiit [A.D.M]CDLXXX- | |
| 13 | XVII, X Ma(i)o (?)....... |
Mlečani osvojiše Gabelu, stari Forum Narenti, Drijeva, 20. aprila 1694. te su ovo mjesto imali u svojem posjedu do godine 1718. Savremeni mletački historik Garzoni opisuje opširno ratovanje oko ovog mjesta u godini 1694. i podaje o njemu mnoge topografske podatke (I. 553). Datum ne može biti drugi nego MDCLXXXXVII., spram čega se je klesaru potkrala omaška.
Uredništvo.
